Kada smo početkom 2016. godine pričali o tada nadolazećoj PlayStation 4 Pro konzoli koja je ciljala samo da unapredi trenutne PS4 igre i da im veću rezoluciju (i u ponekim slučajevima bolji framerate), tada smo takođe napomenuli da nova generacija kućnih konzola neće izači skoro, i da ćemo najverovatnije čekati sve do 2020. godine dok ne dobijemo PlayStation 5. Ali pošto je ostalo manje od 12 meseci do dolaska te dugo čekane 2020. godine, vreme je da počnemo da lagano razmatramo u kakvom bi obliku sledeći PlayStation mogao doći, i kako će nove tehnologije procesora, grafičkih čipova i memorije uticati na igre koje će developeri praviti u sledećoj deceniji 21. veka.

Iako ćemo mi morati još dugo da sačekamo dok se ne dokopamo novog hardvera, pravljenje konzola je veoma komplikovan posao koji zahteva dugogodišnje pripremanje. Ono sadrži duboke saradnje sa firmama koje razvijaju nove čipove, razvoja novih softverskih paketa za pomoć pravljenja video igara, razvoja gaming OS-a, njegovih aplikacija, online infrasktrukture za distribuciju softvera, uspostavljanje rane (i tajne) saradnje sa softverskim timovima koji moraju biti na vreme upoznati sa mogućnostima novog hardvera, veoma skupog postavljanja početne proizvodnje i sastavljanja svih komponenti, distribucije završene konzole na sve četiri strane sveta, i naravno veoma skupog marketinga na svim mogućim platformama za oglašavanje. Da bi se nova konzola lansirala potrebno je uložiti više od jedne milijarde dolara, i biti spreman da se izgubi još dosta u početnom periodu prodaje kada se konzola potencijalno prodaje jeftinije od njene stvarne cene.

Sve u svemu, ovo znači da je PlayStation divizija već sada uveliko van očiju javnosti zasukala svoje rukave i radi na razvoju nove konzole punom parom. Ali pošto još nisu došli do stadijuma kada bi podelili konkrente informacije o hardveru nove konzole mnogim velikim nezavisnim timovima širom sveta (kao što su Electronic Arts, Activision, Ubisoft i drugih izdavača i timova kojima je rana informacija potrebna radi pravljenja igara za samo lansiranje konzole), nama su sada dostupne samo površne informacije ili glasine koje nam ipak mogu naslikati donekle realističnu sliku nove PlayStation konzole.

Informacija nemamo puno, ali ono što nam je za sada poznato je sledeće:

  • PlayStation 5 će skoro sigurno izaći tek tokom 2020. godine. Ovo nam je poznato jer postoje jasne naznake da nezavisni developeri i dalje nisu imali tajne sastanke sa PlayStation-om, a bez tih sastanaka i dobijanja ranih verzija konzole i njenog softverskog paketa nije moguće napraviti igre za lansiranje konzole.
  • Šansa za izlazak u 2019. nije nula, ipak se moramo setiti 2013. godine kada je Sony tokom februrara najavio PS4 konzolu. Vremena za takvu najavu ima sve manje, i mnogi veruju da je neće biti.
  • AMD je potvrdio da već godinama vredno rade i sa Sonijem i Microsoftom na razvoju novih generacija njihovih kućnih konzola. Ovo nije čudna vest, i očekuje se da će PS5 u sebi imati najnoviji Zen procesor, predstojeći Radeon Navi grafički čip i brzu memoriju koja se sastoji od GDDR6 čipova.
  • Prošlog septembra smo dobili prvu detaljnu glasinu o PS5 konzoli koja je jasno napomenula da će konzola biti zasnovana na novoj Zen arhitekturi AMD procesora, i da će konzola dobiti pun kontigent od 8 core-ova i 16threadova klokovanih dosta više od PS4 Jaguar CPU-a.
  • Pre kraja 2018. godine smo dobili prve izveštaje od gaming novinara koji su u direktnoj komunikaciji sa developerima koji su upoznati sa ranim PS5 planovima. Oni su saznali da se PS5 i dalje razvija u tajnosti, i da će lansiranje biti skoro sigurno tokom 2020. godine.
  • Kao i uvek, glasine su krajem prošle i početkom ove godine stizale i sa mnogobrojnih “insajdera” sa popularnih gaming foruma. Većina njih je potvrdilo da tokom 2019. ne bi trebali dobiti PS5.
  • Najnovija vest o PS5 konzoli je stara svega par dana, i vezana je za ID novog AMD čipa čiji serijski broj nosi oznaku koja je veže za prethodne PlayStation APU-ove. Ovaj novi serijski broj opisuje novi APU koji u sebi ima Zen procesor sa 8 core-ova i 16 threadova i klokom od 3.2 GHz, kao i Radeon Navi grafičku sekciju nepoznate veličine. Ovaj serijski broj čipa se za sada smatra da je rana verzija PS5 čipa, ali naravno, za to nemamo potvrdu.
  • Od strane samog Sonija, imamo samo blage najave. Novinarima su potvrdili da rade na novoj konzoli, a u finasijskom izveštaju svojim deoničarima su najavili da će veoma profitabilna PlayStation divizija uskoro imati velike troškove.
  • Novi PlayStation patenti takođe mogu da nam daju detalje o novoj konzoli. Među mnogobrojnim patentima se izdvaja patent za kontroler koji može da se podeli na desnu i levu stranu, patent za vizuelno praćenje ta dva polu-kontroler, nova verzija PS Move kontrolera, kao i patent za stavljanje ekrana na kontroler

Potencijalni PS5 hardver:

Ako PS5 zadrži metu potrošnje struje od oko 200W (što je dosta slabije od modernih gaming PC-ova, ali je tradicija za kućne konzole u veoma malim kućištima), najverovatnije ćemo dobiti konzolu sa ovakvim hardverom:

  • Najnoviji Zen 2 8 core/16 thread procesor klokovan na malo iznad 3 GHz
  • Radeon Navi grafička sa jačinom oko onoga što današnja Vega 64 može da pruži
  • 16, 24 ili 32GB GDDR6 RAM memorije, u zavisnosti od memorijskog kontrolera unutar APU-a, mete potrošnje struje ili cene memorijskih čipova
  • Hard Disk (uz malu šansu za SSD disk ili hibridni disk)
  • UHD BD drajv (100 GB po jednom disku i mogućnost reprodukcije 4k UHD BR filmova)

Iako nam istorija pokazuje da se ovo neće desiti, ako meta potrošnje struje bude veća (između 200W i 300W), konzola bi mogla dobiti ili veće klokove ili veću grafiču sekciju unutar APU-a.

Novine u odnosu na PS4/PS4 Pro:

  • Mnogo jači procesor u odnosu na PS4 Jaguar će omogućiti da igre barataju sa mnogo većim brojem objekata na ekranu, većim svetovima, detaljnijim likovima, kao i unapređenim sistemima animacije, realtime AI-a i AI-a stanja sveta. Za razliku od PS4-a, kod PS5 se može očekivati lakše dostizanje renderinga od 60 frejmova od sekundi.
  • Jača grafiča će omogućiti igrama da od starta ciljaju 4K rezoluciju, a mogu se očekivati i poboljšanja koja su zasnovana ne samo na većoj snazi grafiče već i novih tehnika obrade grafike  – na primer dugo čekana mogućnost da sam GPU kontroliše svoje drawcall-ove, odbacuje delove slike koji nisu vidljivi (čak i pozadine objekata koji su na ekranu).
  • Veća količina rama je ključni faktor koji će omogućiti igrama da budu veće i detaljnije. Pored naravno boljih tekstura (i onih vidljivih kao i “normal map” tekstura koje na poligone dodaju mnogo veći nivo sitnih trodimenzionalnih detalja) treba očekivati i mnogo bolji sistem animacija kretanja likova na ekranu.
  • Operativni sistem i pozadinski servisi će sigurno biti prošireni i ojačani. Mnogi igrači već dugi niz godina čekaju boljiGameDVR servis koji če omogućiti snimanje i streaming video snimaka u 4K rezoluciji kao i u 60 frejmova u sekundi.
  • Čak i ako nova PlayStation konzola OPET dobije osrednju “midrange” grafičku karticu iz PC ponude u 2020. godini, to će ipak omogućiti developerima da drastično unaprede svoje igre. Podsetimo se, PS4 u sebi ima slabiju verziju (danas totalno prevaziđenog) grafičkog čipa Radeon 7850 i igre rade sa svega 6-7GB RAM+VRAM memorije, ali developeri ipak uspevaju da nas obore sa nogu u vizuelnim spetaklima kao što su God of War, Detroit, Spider-Man, Red Dead Redemption 2, The Last of US Part 2 i mnoge druge.
  • U nedostatku PC developera koji bi pravili igre za najjači (ili čak budući) hardver, trenutna ponuda video igara i za najjače PC konfiguracije je i dalje zasnovana na igrama koje su primarno pravljene za sada već dosta stare konzole. PC verzije jesu u većoj rezoluciji, framerate je bolji i imaju lepše efekte, al nijedna neće na primer dodati veći broj neprijatelja koje konzole ne bi mogle podržati. Ovo “očuvanje gameplay”-a između PC i konzolnih platformi će sa dolaskom novih jačih konzola doživeti pravu renesansu i započeti novi talas upgrade-a PC hardvera kod miliona igrača.
  • PS5 konzola bi sa svojim Zen 2 procesorom trebala najzad biti dovoljno jaka da omogući inženjerima iz Sony-a da najzad omoguće emulaciju PS3 konzole. Microsoft je tokom ove generacije već uspeo da emulira PowerPC arhitekturu X360 procesora na X86 Jaguaru, ali PS3 je bio mnogo komplikovaniji. Nadamo se da ćemo tokom PS5 generacije najzad iz kauča zaigrati mnogobrojne PS3 hitove ponovo.
  • RemotePlay je opcija koja je najzad zaživela na PS4 konzoli (pogotovo posle dolaska patch-a koji je dodao 60fps streaming), ali konzola je ipak bila ograničena jednim WiFi modulom koji je stavljao veliki prioritet na komunikaciju sa spoljnim Internetom (što je srozavalo kvalitet RP stream-a). Nadamo se da će PS5 dobiti ne samo zaseban WiFi modul za RP, već da će taj modul podržati bolji kvalitet slike, još niži lag, i što da ne, možda i podršku za bežičan streaming VR igara na PSVR2 headset. Ako je WiiU mogao da isporuči odličan bezični prenos slike preko odvojenog WiFi modula, nadamo se moći če i PS5.
  • Pošto će PS5 napajati X86 arhitektura od AMD-a, logično je očekivati da će PS5 imati potpunu podršku za puštanje svih PS4 igara. Shodno prethodnim pokušajima Sonija u ovom polju, PS5 će najverovatnije renderovati te stare igre bez ikakvih promena rada (znači ista rezolucija i framerate).
  • Ne očekujemo velike promene u izgledu i radu DualShock 5 kontrolera, pošto bi on svakako bio potreban i da radi sa PS4 igrama. Jedini dodatak će možda biti ugradnja mini touch ekrana (LCD, OLED ili e-Ink) poziciju trenutnog touchpad-a. Iako je Sony predao patent za gamepad koji ima mnogo veći ekran (što bi bila odlična vest za ljubitelje Remote Play-a), cena takvog gamepada bi verovatno bila prevelika za konzolu koja cilja da od starta bude što jeftinija.
  • I za kraj, sledeća generacija konzola će nativno podržavati najnoviji HDMI 2.1 standard koji sa svojim povećanim bandwith-om omogućiti konzolama ne samo da puštaju igre u 8K rezoluciji u 60 frejmova u sekundi, već i 4K u 120 frejmova kao i podršku za varijabilni framerate koji će mnogi novi televizori podržati. Ova tehnologija će dovesti Freesync renesansu, najzad uklanjajući tearing i lag iz iz sveta kućnih konzola.

Naravno, dosta toga sto je ovde spomenuto je za sada samo na nivou spekulacije i edukovanog nagađanja u najboljem slučaju – Sony uvek može da nas iznenadi sa nečim skroz drugačijim.

Koja su vaša očekivanja od nove generacije PlayStationa?