Nekada davno, još pre početka moderne istorije igara koja praktično nastaje predstavljanjem NES konzolnog sistema 1985. godine, Atarijeve igračke konzole, posebno Atari 2600 važile su za najbolje i najpopularnije na tržištu. Međutim, kada su se SEGA i Nintendo uključili u igru, američka kompanija je bila prosto pregažena. Poslednji pokušaj da se stvari izmene na bolje bila je konzola krštena imenom Jaguar, koju je Atari samostalno razvio i prodavao, a posao testiranja i proizvodnje konzole poverio kompanijama IBM, i kasnije, Comptronix iz Kolorado Springsa. U načelu, u pitanju je 64-bitna konzola koja je predstavljena 1993. posle pune 3 godine testiranja i u tom trenutku je sigurno bila najsnažnija igračka platforma na svetu, mnogo jača od SNES i Sega Mega Drive 2 sistema koji su potpuno dominirali tržištem. Startna cena iznosila je ne naročito visokih 250$, a pored jednog kontrolera i potrebnih kablova, u paketu je dolazila igra Cybermorph čiji je proizvođač sam Atari, zamišljena kao naslov koji bi trebalo da pokaže sve potencijale konzole. Kasnije, Jaguar se prodavao bez igara, a cena je oborena prvo na 150$, pa kasnije i na 99$.
Sama konzola je dimenzija 24cm x 25cm x 6cm i na sebi je posedovala samo power on/off taster, potrebne ulaze za povezivanje sa televizorom i dva porta za kontrolere. Što se tiče tehničkih podataka, izdvojili bismo samo one najvažnije – maksimalna vertikalna rezolucija zavisila od toga da li je u pitanju NTSC ili PAL sistem, a prema nekim podacima, Jaguar bez ikakvih memorijskih proširenja na NTSC sistemu mogao je da prikazuje 576 redova piksela. Podržana je 24-bitna paleta boja, ali se na ekranu istovremeno mogu naći i objekti koji koriste palete od 2, 4, 8 ili 16 bita. Grafički podsistem je bio sposoban da kreira i neke specijalne efekte poput pretapanja objekata ili prozirnosti, a veličina objekata na ekranu nije imala nikakvo ograničenje. Osnovni kontroler (džojped) poseduje ukupno 5 tastera, pored digitalnog krstića koji registruje osam smerova i predstavlja primer jednog od najgorih igračkih kontrolera u istoriji.
Znajući da je kvalitetna softverska podrška najbitnija za uspeh svakog igračkog sistema, a ne samo sirove tehničke karakteristike, Atari se potrudio da angažuje što više igračkih kompanija među kojima su sigurno najznačajnije Ocean Software, UbiSoft, Accolade, 21st Century Software, Epic Megagames, Midway/Williams, Bullfrog Productions, Team 17 Software Ltd., Rage Software, Electronic Arts, Maxis Software, U.S: Gold, Gremlin Software, Virgin, Activision, Argonaut Software, GameTek, Core Design, Titus Eurosoft, Microprose, Interplay, id Software, Sunsoft, Visual Concepts, Jaleco, Bethesda Softworks. Međutim, neke od njih nikada nisu nikada izdale nijedan naslov za Jaguar.
I pored evidentnog truda Atarija, za ovaj sistem nikada nije napravljeno mnogo igara (svega nekoliko desetina), tako da se na prste mogu izbrojati one koje stvarno zavređuju pažnju. Da stvar bude gora, većina kvalitetnih naslova su portovi sa drugih platformi, dok je broj dobrih ekskluzivnih igara izuzetno nizak. Veliki broj naslova je najavljen pa otkazan, a spisak onih najvažnijih možete pogledati u odvojenom tekstu na ovoj strani. Razlozi za potpuni fijasko sistema su prilično brojni. Prvo, softverska podrška je bila minimalna u odnosu na ono što su nudili SMD2 i SNES. Sam Atari nikada nije posvećivao mnogo pažnje izradi igara, za razliku od Nintenda i Sege koji su tu beležili ogromne prihode. Iako fanovi sistema i njegovi proizvođači uvek imaju potrebu da naglase da je Jaguar prva 64-bitna konzola, ona samo delimično poseduje takvu arhitekturu, koja je daleko ispod onog što su kasnije ponudili Playstation i Sega Saturn, a kamo li Nintendo 64. Ipak, iskreno govoreći, nijedna igra koja je objavljena za Jaguar nije koristila njegove kapacitete do maksimuma, tako da njegov pravi potencijal nije ostao poznat do danas.
Posebna priča je programiranje igara: u samoj konzoli nalazi se i Motorolin 68000 procesor i daleko moćniji, ali i komplikovaniji za programiranje RISC procesor. Atari je zapravo 68000 procesor namenio samo za osnovne funkcije kao što su beleženje rezultata, prenošenje signala sa kontrolera u igru i slično, ali su ga programeri obliato koristili, stavljajući potpuno u drugi plan glavni procesor. Što se tiče Atari Jaguar CD sistema, stvari nisu stojale mnogo bolje. Jaguar CD je zapravo nadogradnja koja omogućava konzoli da kao medijum za igre koristi CD. U pitanju je dvobrzinski čitač koji je zahvaljujući ugrađenom softveru u stanju da pušta audio CD diskove, animacije u MPEG formatu i Kodakove foto diskove. Zahvaljujući enkripciji, kopiranje igara je bilo onemogućeno, a zbog male popularnosti sistema, ne verujemo da je iko i pokušavao da je razbije. Originalni paket je koštao 60 dolara, a u sebi je sadržao 3 igre (demo verzija Mysta, Vid Grid i Blue Lightning) i jedan audio CD (soundtrack igre Tempest 2000). Međutim, ni CD varijanta sistema nije prolazila baš najbolje zbog čega je izdato svega nekoliko igara, među kojima su najpoznatije Dragon’s Lair, Iron Soldier 2, Myst i Primal Rage. Mnogo najavljenih igara nikada nije ni objavljeno, jer je prodaja sistema od starta bila isuviše slaba. Po nama dostupnim informacijama, ukupan tiraž ove konzole je bio samo 20000 primeraka! Životni vek Jaguara bio je veoma kratak, tako da je praktično samo 2 godine posle pojavljivanja sistem bio mrtav. Finansijski problemi u koje u upao Atari onemogućili su razvoj i objavljivanje Jaguar II sistema, koji je već postojao kao prototip. S obzirom na to koliko su grešaka napravili u razvoju Jaguara, verovatno je i bolje što je tako.

Poznato je da je sistem imao 3 čipa, jedan je bio Motorola 68000 na 16mhz, drugi objektni procesor nazvan Panther, a treći zvučni čip nazvan Otis, koji je imao 32 zvučna kanala. Panther je bio u stanju da prikazuju 13-bitnu paletu boja iz palete od 18 bita. Prema nepotvrđenim podacima, postoje ukupno 3 igre za sistem i to Panther-Pong, Crescent Galaxy i Cybermorph. Na kraju, treba istaći da Panther nije bio prava 32-bitna konzola, baš kao što ni Jaguar nije imao 64.
Šta je Atari Panther?
Krajem osamdesetih godina prošlog veka Atari korporacija je radila na razvoju “konzole sledeće generacije”. U planu su bila 2 sistema, 32-bitna mašina nazvana Panther i 64-bitna pod imenom Jaguar. Ispostavilo se da je razvoj Jaguara bio mnogo brži nego što se to očekivalo pa je Atari odlučio da odustane od Panther konzole da bi se u potpunosti koncentrisao na Jaguar. Zaključeno da je nema potrebe razvijati 32-bitni sistem, kada bi 64-bitni Jaguar bio spreman samo 2 godine kasnije. Prvi podaci o Panther platformi pojavljuju se 1988. godine.
Većina objavljenih dodataka:
CD-ROM player (omogućava igranje CD igara i slušanje audio CD muzike)
JAG LINK (omogućava povezivanja 2 konzole)
MEMORY TRACK (memorijska kartica za snimanje pozicija Jaguar CD igara. Ubacuje se u kertridž slot. Kapaciteta je 128 kilobajta)
PRO CONTROLLER (poboljšani osnovni kontroler. Pored krstića, 5 osnovnih tastera (A,B,C, Start, Option) sadrži i tastere X, Y, Z i tastere L i R koji se nalaze na poleđini. Nekolicina igara kao što su Primal Rage, Highlander, Super Burnout, Atari Karts, Battlemorph su zahtevale ovakav kontroler za normalno igranje.
S-VIDEO CABLE (priključuje sa na Jaguarov ekspanzioni port i pruža kvalitetniju sliku)
TEAM TAP (priključak koji se uključuje u kontroler port konzole i omogućava da se na njega priključe do 4 kontrolera. Teoretski, na konzolu mogu da se priključe dva ovakva uređaja čime je maksimalan broj igrača čak 8. U početku se prodavao sa igrom White Man Can’t Jump ali je dostupan i posebno.)
LAPCAT/JAGUAR EXTREME ROTARY/JAGUAR EXTREME ROTARY PRO./JAGUAR JAMMA JOYSTICK/PROSTICK (džojstici i kontroleri)
Jaguar na automatima
Atari je blago modifikovan Jaguarov hardver iskoristio i za izradu 2 igre za automate – u pitanju su pucačine Area 51 i Maximum Force koje je razvila kompanija Mesa Logic. U odnosu na originalni hardver najveća razlika je postojanje hard diska, tako da Area 51 ima hard disk od 1, a Maximum Force hard disk od 2 gigabajta koji su bili neophodni obzirom na to da ove igre sadrže veliku količinu video materijala koje je nemoguće smestiti na klasične kertridže. Area 51 je doživela izuzetno veliku popularnost i uspešno je portovana na PC, Saturn i Playstation, a bila je prilično igrana i kod nas.
Neke od najboljih igara za Jaguar/Jaguar CD:
– Tempest 2000
– Rayman
– Cannon Fodder
– Alien Vs Predator
– Doom
– Iron Soldier 2 (Jaguar CD)
– NBA Jam Tournament Edition
– Worms
– Myst (Jaguar CD)
– Flashback: The Quest For Identity
Neobjavljene igre
– Neobjavljene igre za Jaguar: Batman Forever, Bret Hull Hockey, Charles Barkley Basketball, Cisco Heat, Demolition Man, James Pond 3, Pinball Dreams, Quake, Rise Of The Robots, Waterworld.
– Neobjavljene igre za Jaguar CD: Brett Hull Hockey, Demolition Man, Dragon’s Lair II: Time Warp, FIFA International Soccer, Magic Carpet, Mortal Kombat III, The Need For Speed, Thunderhawk, Tomb Raider, Wing Commander III
“koju je Atari samostalno razvio” … kompletna istorija Atari Jaguara najbolje se moze videti sa ovih stranica: http://www.konixmultisystem.co.uk/index.php?id=interviews&content=martin#start
vezano za Panther konzolu: “So the Jaguar project was born from the Panther project.
In essence Atari looked at the Panther and looked at what we were promising for the Atari project and said can the Panther project.” – dakle Atari nije paralelno razvijao obe konzole.
Jaguar je ima sve samo ne “pune 3 godine testiranja” 😉
cak im je i ostao bug u memorijskom kontroleru koji je onemogucio GPU da izvrsava instrukcije iz RAMa – ovo je mozda i najvise osakatilo Jaguar jer je 1) otezalo zivot programerima 2) umanjilo performanse.
Hey dude koji je tvoj nick na forumu? Pisao si ranije istoriju Atarija za stari EmuGlx, moglo bi to da se objavi ponovo, ako hoces da doradis text ili nesto slicno javi se na PM ili gde god.
nisam siguran kako mogu da ti posaljem PM… 🙂
i gde se denuo emuglx.org forum?!???
Pa mislio sam PM na forumu? Forum je menjan 2011. Imas gore u meniju na sajtu pod SOCIAL ffs http://emuforums.emuglx.org/ ako nemas nalog registruj se opet, ili mi jednostavno pisi na nick4life@gmail.com pa da objavimo Istoriju Atarija ponovo 🙂