19. novembra 1998. godine, industrija kompjuterskih video igara je doživela pravu revoluciju izlaskom igre Half-Life koja je daleko unapredila način na koji su FPS video igre obrađivale priču, animaciju, dizajn nivoa, atmosferu i akciju. FPS hitovi iz franšiza Doom, Unreal, Duke Nukem 3D i stotine njihovih klonova (popularno znanih “Doomačine“) su postale simbol “stare arkadne zabave”, a Half Life je postala igra koja je pomerila granice mogućeg.

Napravljena od tada nepoznatog studija Valve Software kojeg su osnovali veterani iz softverskog gigant-a Microsofta Half-Life nas je prebacio čizme harizmatičnog, neiskusnog i totalno nemog naučnika Gordona Freeman-a koji odmah po dolasku na svoj prvi posao u Black Mesa istraživačkom kompleksu biva gurnut u centar eksperimenta koji je trebao da poveže nas svet sa paralelnom dimezijom Xen. Eksperiment naravno polazi po zlu, i armije ratobornih Xen bića uspevaju da zaposednu ceo kompleks. Suočen sa činjenicom da se nalazi kilometrima ispod podvršine, potrebom da spasi i sebe i nedužne radnike od smrti, i činjenicom da je Američka vlada poslala vojsku da uništi sve i svakoga u Black Mesi, Gordon se vata svog vernog crowbar-a i kreće u nezaboravnu avanturu koja će ga dovesti sve do komandanta vanzemaljskih snaga.

Posle izlaska prvobitne PC verzije igre usledili su i mnogobrojni portovi, uključujući verzije za Mac OS, Linux, PlayStation 2 i Dreamcast (obe verzije sa unapređenim modelima) i mnogobrojnim portovima na kasnijim konzolama. Ali priča o Black Mesa istraživačkom centru nije bila završena samo sa originalnom igrom. Američki studio Gearbox Software je nedugo nakom premijere igre uspeo da ugrabi ugovor za pravljenje oficijelnih ekspanzija, što je dovelo do izlaska odličnih nastavaka u projektima Opposing Force i Blue Shift.

Half-Life-a je promenio svet video igara ne samo tako što je naterao konkurenciju da krene da pravi bolje integrisanu naraciju, fiziku i dizajn nivoa, već je i omogućio fanovima da sami dizajniraju svoje kreacije unutar svog Gold Source engine-a. Editor sa imenom “Worldcraft” je u godinama nakon izlaska igre bio iskorišćen ne samo za pravljenje novih singleplayer i multiplayer nivoa, već i mnogobrojnih modova koji su uspeli da nađu planetarnu popularnost. Najpopularniji od njih, Counter-Strike, je uspeo da postane jedna od najvećih eSport igara svih vremena, a drugi modovi i kreacije kao što su WW1 simulaciona pucačina Day of Defeat, originalni Team Fortress, survival horor igra They Hunger, Someplace Else i stotine drugih su bili igrani od strane desetina miliona igrača.

Šest godina posle premijere Half Life-a, Valve Software je uspeo da još jednom narpavi revoluciju sa izlaskom oficijelnog nastavka Half-Life 2. Unapredivši engine da još bolje podržava rad sa fizikom, facijalnim animacijama i dinamičnijim borbenim situacijama, Half-Life franšiza je zasluženo postala viđena kao jedna od najbitnijih u celoj istoriji ne samo FPS žanra, već i kompletne igračke istorije. Danas, dvadeset godina posle premijere Half-Life-a, studio Valve i dalje nema konkretne planove o povratku u ovu franšizu, često spominjući da oni sigurno ne bi mogli da opravdaju prevelika očekivanja javnosti. Half-Life u svojoj (skoro) originalnoj formi se i dan danas može odigrati na PC, Mac i Linux računarima na Valve-ovom mega popularnom online servisu Steam-u, ali ako želite da oprobate njenu malo moderniju verziju tu je i fan izdanje pod imenom Black Mesa. Originalna igra i remaster koji su narpavili sami fanovi služi kao savršeni pokazatelj da zaplet, likovi, okruženje i atmosfera koji je imao original itekako mogu biti preneti u lepšu i moderniju formu, i da će prvi Half-Life i dalje ostati jedna od najboljih FPS igara koje se danas mogu odigrati.

Ako nikada do sada niste igrali Half-Life a želite da probate ovo remek delo, obavezno prođite tutorijal jer koncepti kretanja kao što su crouch-jump i long jump (neki bi rekli nažalost) odavno nisu više deo modernog FPS gameplay-a.