Njeno ime je Ebigejl Blekvud…  poseduje moć spoznaje. Može da misli. Oseća emocije. Ali nešto ipak nije kako treba. Ona gleda u spomenik… NJEN nadgrobni spomenik… 1890-1902… nema više tela, sada je samo jedna lebdeća lopta energije, duša koja luta kroz etar. Nalazi se na imanju svoje porodice… godina je 1941, svetski rat uveliko besni, a od smrti male Ebigejl je prošlo skoro četrdeset godina. Sećanja su iscepkana, mnoga fale… nešto loše se davno desilo u kući Blekvudovih a duša male devojčice se sa razlogom vratila u ovu dimenziju postojanja. Imanje je pusto, sve je mračno i uznemirujuće…

…i tu vi stupate na scenu. Goetia spada u žanr klasičnih point & click avantura sa ne baš tako klasičnom atmosferom. Vodićete dušu male devojčice kroz Blackwood Manor, veliko plemićko imanje gotskog stila prepuno mračnih soba i uznemirujućih prostora. Od samog starta je evidentan vanserijski trud koji je uložen u dizajn igre – vizuelno igra izgleda zaista sjajno, 2D pozadine su oplemenjene mnoštvom animacija i kroz čitavu avanturu provejava jedan specifičan miks osećaja melanholije, usamljenosti i jeze. Mehanika izvođenja je jednostavna i kreće se u granicama žanra – strelicom miša ćete voditi Ebigejl kroz prostorije u kojima ćete moći da vršite interakciju sa određenim predmetima. Ti predmeti će vam davati tragove i upućivati vas na davne događaje koji će vremenom fragmente sećanja povezati u smislen mozaik. Ebigejl kao i svaki pravi duh koji drži do sebe ima sposobnost da zaposedne neki objekat kako bi ga uz pomoć levitacije pomerala, što otvara nove mogućnosti prilikom rešavanja zagonetki. Ukoliko naiđete na neki zaista bitan tekst ili trag, to će biti zapisano u vaš kodeks/žurnal čije će čitanje biti od velike koristi za pronalaženje putokaza za rešavanje problema i nastavak naracije.

Sami zadaci i zagonetke su krajnje maštoviti i prilično teški, te ćete se neretko dobro pomučiti kako biste pronašli rešenje. U kasnijim fazama igre ćete često imati osećaj da su neke zagonetke preteške i da jednostavno nisu fer, što će kod određenog broja igrača znati da ubije želju. Pa ipak, svaka zagonetka je rešiva, a pojedine traže „out of the box“ pristup što se po lucidnosti može uporediti sa nekim od najboljih Braid momenata. Verovatno najinovativniji momenat koji Goetia nudi je mogućnost da preko fotografija na koje naiđete otputujete u to vreme i na to mesto gde je fotografija nastala. Ebigejl će na taj način putovati kroz razna vremenska razdoblja i mnogobrojna mesta kako bi na emotivan i poprilično romantizovan način saznala nešto više o prošlosti njene porodice. Preko fotografija ćete putovati na seosku farmu, u bunker iz vremena Velikog rata, kao i brojna druga mesta koja će otkrivati porodičnu istoriju deo po deo. Time ćete doći do prave prirode odlične i intrigantne priče koja se krije iza svega – priče o misticizmu, demonima i okultnom spletu tragičnih okolnosti sa fatalnim posledicama.

Ono što u svemu ovome može da bude potencijalna mana jeste isprepletenost narativno-vremenskih niti u velikoj meri – kod pojedinih deonica ćete morati često iznova da prelećete sa jedne na drugu lokaciju samo da biste se podsetili i „pohvatali“ šta se to, zaboga, dešava. Igra drastično kažnjava zanemarivanje detalja i pisanog lore-a, te je maksimalna koncentracija apsolutno neophodna. Kako budete rešavali izazove pred vama, bićete nagrađeni izuzetnim osećajem zadovoljstva nakon postignutog uspeha, jer zagonetke nisu nimalo lake i često će vas zadiviti svojom ingenioznošću.

04. Ruins

Pored zagonetki i priče, svetla tačka je i vanserijska audio komponenta koja doprinosi sveopštem osećaju jeze i mistike. Bilo da je to klavirska muzika, škripa poda ili upadljivo otkucavanje zidnog sata u tami, zvuk savršeno suptilno čini da se osećate nelagodno i da neprimetno kročite na teritoriju psihološkog horora. Tokom iskustva igranja (i slušanja!) Goetie neretko sam hvatao sebe kako me atmosfera asocira na neke od ponora u koje su me nekada davno vodili Silent Hill i sjajni Akira Yamaoka. Igre zvukova i senki, sveprisutna gotika i osećaj tuge i praznine čine jednu atmosferičnu mešavinu koja će vam pružiti neočekivano dugotrajnu zabavu od približno petnaestak sati koliko je u proseku potrebno da se Goetia pređe.

Ova igra predstavlja školski primer brižljivog uklapanja pojedinačnih elemenata u jednu skladnu celinu. Svakoj sceni, svakoj narativnoj deonici i detalju je posvećena velika pažnja koja kao posledicu ima potpuno stapanje igrača sa svetom i pričom koju Goetia nudi. Ovo iskustvo je prepuno izazova i svakako nije za igrače koji su željni lake i brze zabave. Oni koji od igre očekuju odmaranje misli i kliktanje bez puno razmišljanja biće razočarani, jer će udariti u neprobojan zid frustracije već pri prvoj težoj glavolomci koja je samo jedna u nizu od mnogih. Ukoliko ste, pak, ljubitelj žanra i još pritom naginjete ka gotici i hororu, Goetia će za vas biti pravo otkrovenje – nećete stati sve dok ne saznate životnu priču i konačni usud male Ebigejl i njene porodice. Verujte na reč.