PlayStation 3 je imao veliki uticaj na rad i poslovanje korporacije Sony koja je posle neverovatnih uspeha sa PS1 i PS2 konzolom morala da prebrodi ne samo mnogobrojne probleme u svetu elektronike (skup konzolni hardver, pad prodaje televizora, problemi pravljenja online servisa za raznorazne usluge) već i jakom konkurencijom koja ih je pritisnula sa prvog na čak treće mesto u svetu kućnih video igara. Tokom prve polovine života PS3 konzole Sony je bio u defanzivnom modu poslovanja, sa najskupljim hardverom na tržištu, multiplatform igrama koje su se mučile da se prilagode egzotičnoj CELL arhitekturi, online servisom koji je kaskao za konkurencijom i čak problemima da se brzo na tržište izbace kvalitetne ekskluzivne igre. Svi ti problemi su na svu sreću bili značajno ublaženi posle 2010. godine kada je PS3 postao ne samo cenovno povoljan, već i dom odličnih igara od kojih su mnoge uspele da obeleže sedmu generaciju kućnih video konzola. Ali kako su godine prolazile i PS3 postajao sve stariji i stariji, u celokupnoj industriji video igara je počeo da se oseća snažan pritisak javnosti da je vreme za novi talas „nextgen“ hardvera.  Iako je tokom cele generacije PS3 bio na trećem mestu po pitanju prodaje, kada se generacija završila PS3 i Xbox 360 su uspeli da se izjednače po prodaji sa oko 84 miliona prodatih kopija u 2014. godini, dok je Nintendov Wii uspeo da se odlično poveže sa milionima novih „casual“ igrača koji su pomogli da se ova konzola proda u 101 milion kopija.

Odlučni da isprave greške koje je PS3 doneo sa sobom i prevaziđu pritisak konkurencije koja je obećavala još veći pritisak na policama radnji, tim inženjera iz Sony-a je uz pomoć totalno novog vođstva započeo dugačak proces pravljenja PlayStation 4 konzole.

PS4-1

Proces pravljenja naslednika PS3 konzole je počeo već 2 godine posle njene premijere. Tada je tim internih istražitelja započeo proceduru ispitivanja uspešnosti rada konzole, odnosa developera sa softverskim problemima, ispitivanje developera šta im najviše smeta, šta bi najviše želeli da vide u nasledniku i detaljno ispitivanje tržišta za novim hardverom koji bi odgovarao potrebama igračke industrije. Za razliku od procesa pravljenja PS1, PS2 i PS3 konzole koje su sve bile dizajnirane od malog tima japanskih inženjera koji su sami bez ičije pomoći i pod vođstvom legendarnog Ken Kutaragija pravili i hardver i softversku ispomoć za developere (koji su onda dobili tu konzolu „na izvolte“ bez ikakve šanse da daju svoj doprinos, predloge i da se naviknu na novu arhitekturu), vođstvo Sony-a je odlučilo da se okrenu ka zapadu i po prvi put dizajniranu konzolu u saradnji sa developerima. Taj tim je vodio niko drugi nego Mark Cerny, proslavljeni programer, dizajner i inženjer sa dugačkom istorijom poslova u industriji video igara (od 1984. Godine kada je sa 18 godina SEGI napravio hit igru Marble Madness, osnivanja studija Naughty Dog i Insomniac, pa sve do zadnje decenije kada je bio konsultant na mnogim 1st party igrama za PS3).

Osnovne stvari koje je Cerny identifikovao tokom prvih par godina razvoja PS4 konzole je da su developeri bili nezadovoljni sa PS3 hardverom i procedurama prijave igara za distribuciju (pogotovo mali indie timovi). Ti nalazi su se prvo implementirali u PlayStation Vita konzoli (gde je Mark Cerny takođe bio „lead architect“), a PS4 je svoju finalnu formu dobio tek početkom 2013. godine kada je Sony započeo javnu promocionalnu kampanju na PlayStation Meeting prezentaciji koja je bila održana 20. Februara.

PS4-2

PlayStation 4 je oficijelno bio predstavljen kao moderna konzola koja ima aritekturu „super-ubrzanog“ PC-a. Ovo znači da su centralne komponente uzete iz sveta PC-a, ali sa bitnim poboljšanjima koja omogućavaju developerima lakšu proizvodnju igara i iskorišćavanje svih komponenti hardvera. Centralni deo konzole je APU čip koji u sebi sadrži osmojezgarni AMD Jaguar X86 procesor, kao i modifikovanu Radeon grafičku koja je po svojoj snazi smeštena između jačine PC grafičkih Radeon 7850 i Radeon 7870. Ovo svakako nije bio moćan hardver u odnosu na tada prisutne PC konfiguracije, ali odlično izbalansirane komponente su omogućile developerima da dobiju veoma lak pristup konzoli koja je otprilike 10 puta snažnija od PS3-a, sa drastično lakšim načinom pravljenja igara koje itekako nagrađuje znanje sakupljeno na pravljenju PC softvera. Najbitnija izmena PC hardvera se našla u grafičkoj kartici koja je developerima dala mogućnost da bolje kontrolišu iskorišćenost GPU poslova i nađu „rupe“ u koje se mogu ubaciti novi poslovi. Ova napredna tehnika čak ni na PC-u nije moguća, a na PS4 konzoli daje jasno vidljivo ubrzanje rada ako je developer voljan da napravi engine koji bi mogao iskoristiti ovu naprednu tehniku rada.

Ostatak hardvera je manje više ostao sličan PS3 konzoli – obavezni interni hard disk koji korisnici mogu da promene sami, WiFi čip, 2 USB porta, interno „univerzalno“ napajanje, port za ekstremnu kameru (koja je dobila mogućnost detektovanja objekata u 3D prostoru), a najviše talasa je izazvala vest da će PS4 imati čak 8GB GDDR5 rama koji će biti unificiran i spreman da bude korišćen i od strane CPU-a i od strane GPU-a bez ograničenja.

PS4-3

Na E3 2013 sajmu PlayStation 4 je dobio svoju finalnu formu, sa kućištem koje je po svojoj veličini veoma podsećalo na PS3 Slim. Takođe servisi koji će biti ponuđeni sa konzolom su dobili detaljniji opis, gde izdvajamo internu podršku konzole da snima 15 minuta gameplay-a koji se može snimiti na hard disk, livestreaming podrška za Ustream i Twitch, integrisan servis za hvatanje screenshotova i njihovo deljenje na Facebook ili Twitter mrežama, najava online cloud servisa PlayStation Now, kao i potpuna podrška svih PS4 igara za unapređeni Remote Play servis. Što se periferija tiče, PS4 koristi odlični DualShock 4 koji je pored novog dizajna dobio i 5 novih mogućnosti – Share dugme za laku kontrolu hvatanja slika i video snimaka tokom igranja), touchpad za nove načine kontrolisanja igara, integrisan 3,5mm audio port, veliku LED diodu koja služi za indentifikaciju kontrolera (i retke vizuelne notifikacije unutar igara), i na kraju integrisani zvučnik. Pored kontrolera, PS4 takođe podržava novu kameru koja pored streaminga 2D slike može da prati objekte u 3D prostoru, a i stari PSMove kontroleri su podržani. Pola godine posle lansiranja PS4 konzole, Sony je prikazao još jednu zanimljivu periferiju, VR kacigu koja nosi test ime Project Morpheus, a koja bi po prvim najavama trebalo da izađe u prodaju tokom 2015. godine.

Sony PlayStation 4 Midnight Launch Event

Lansiranje PlayStation 4 konzole u prodaju je bilo započeto 15. novembra u Severnoj Americi po ceni od 399 dolara, 29. novembra u Evropi po ceni od 399 evra, i 22. februara u Japanu za 38,980 jena. Bazični paket konzole je dolazio sa kontrolerom i hard diskom od 500GB, a skuplji model je dolazio sa dodatnom igrom i PS4 kamerom. U prvim nedeljama posle početka prodaje u zapadnoj hemisferi je postalo očigledno da je potražnja za ovom konzolom iznenađujuće velika, što je kao i sa PS2 i PS3 dovelo do velikih nestašica PS4 konzole na policama radnji koje su trajale nekoliko meseci u Americi i skoro pola godine u Evropi i ostatku sveta (osim Japana gde su dovoljne količine bile prisutne). Ono što se razlikovalo od prethodnih generacija jeste bila činjenica da je Sony pravio konzole najvećom mogućom brzinom, ali konzola se i dalje prodavala punom parom, što je oborilo sve prethodne rekorde prodaje i pomogo PS4 konzoli da dostigne 10 miliona prodatih konzola za samo 9 meseci (što ni mega-popularni Wii nije uspeo).

PS4-5

Katalog igara koje je PS4 ponudio igračima je bio drasticno veći i raznovrsniji od bilo koje predhodne PlayStation konzole. Na premijeri su se moglo igrati čak 26 igara koje su dolazile od 1st party studija (Killzone Shadow Fall, Knack), velikih 3rd party studija (Assassin’s Creed IV: Black Flag, Call of Duty: Ghosts, Battlefield 4, NBA 2K14), male indie igre (DiveKick, Resogun, Sound Shapes), kao i nekoliko F2P igara (Warframe, DC Universe Online i Blacklight: Retribution). U sledećih godinu dana posle premijere, u prodaji je izašlo dosta ekskluzivnih naslova i multiplatform igara koje su uspele da se najbolje prodaju baš na PS4 konzoli iako su bile izdate ponekad i na 6 sistema. Među ovim igrama izdvajamo Infamous Second Son, Watch Dogs, Wolfenstein: The New Order, The Last of Us: Remastered, Metal Gear Solid V: Ground Zeroes i Destiny.

PS4-6

Godinu dana posle premijere PS4 konzole, ovaj najpopularniji i najjači nextgen sistem svih vremena je uspeo da privuče pažnju stotina developera iz svih zemalja sveta, proda se u više od 10 miliona kopija daleko nadmašajući konkurenciju (prvenstveno svog direktnog konkurenta Xbox One), obezbedi ogroman broj ekskluziva za buduće godine koje će praviti studiji koji imaju timove između 1 i 1000 developera, katalog od oko 150 igara koje se mogu igrati, najavu za oko 100 budućih igara (među kojima se nalaze i sigurni hitovi kao što su Uncharted 4, Witcher 3, No Mans Sky, i Bloodborne) kao i ogroman zalet kojem pomažu ne samo odlične igre već i najave zanimljivih servisa kao što su podrška za VR igre, PlayStation Now game streaming, ponuda odličnih besplatnih igara u PS+ pretplati, i širenje Remote Play servisa na dodatne uređaje (za početak samo na Xperia Z3 liniji Android telefona i tableta).

Ako se može suditi po istoriji, PS4 posle odlične prve godine čeka još bolja budućnost.