U decembru 2004. godine, Sony je japanskoj javnosti predstavio svoju prvu prenosnu konzolu Playstation Portable sa ciljem da ona sa svojim naprednim hardverom omogući igranje naprednih igara koje će podsećati na one koje su PS1 i PS2 mogli da ponude stotinama miliona igrača. Posle premijera u Severnoj Americi (mart 2005) i Evropi (septembar 2005), PSP je krenuo u osvajanje tržišta uspevajući da da u prvim godinama ugrabi mnoštvo ekskluzivnih igara od svih velikih svetskih studija, doživi čak četiri značajne modifikacije hardvera (3 bazična modela PSP-1000, PSP-2000 Slim, PSP-3000, PSP Go koji nije imao UMD čitač i jeftini PSP-E1000 koji nije imao WiFi modul). Sa preko 76 miliona prodatih konzola, i značajnim prisustvom piraterije koja je uticala drastično na pad prodaje igara na zapadnim tržištima, Sony je pokrenuo planove o pravljenju naslednika PSP-a – konzole koja će ukloniti sve greške njihove prve prenosne konzole i povezati je u mnogo širi igrački ekosistem softvera i hardvera.
Playstation Vita se prvi put pojavila u medijima sredinom 2009. godine kada su se pojavile prve glasine da Sony namerava da iskoristi poznatu GPU arhitekturu PowerVR za novi prenosni uređaj. Prava lavina novih vesti je krenula da stiže sledećeg leta kada su rani modeli konzole počeli da se šire do mnogih developera koji su počeli da hvale novi hardver. Oficijelno prestavljanje konzole javnosti se desilo 27. januara 2011. godine u Playstation Meeting eventu koji je održan u Tokiju. Tokom ove prezentacije mnogi developeri su prikazali svoje rane projekte i tech demo-e, a zvezda večeri je svakako bio demo za Uncharted: Golden Abyss koji je svojom grafikom i gameplayom koji iskorišćava sve mogućnosti konzole zasenio sva slična ostvarenja koja su do tada izašla na ostalim prenosnim konzolama i igračkim uređajima (telefoni, tableti). Tadašnji šef Sony-jeve gaming divizije Kaz Hirai je dao konzoli ime NGP (Next Generation Portable) i obećao da će na sledećem E3 sajmu biti objavljeno mnogo više vesti. To se i desilo, počevši od predstavljanbja oficijelnog imena Playstation Vita kao i najave da će konzola koštati samo 250 dolara/evra. Ova cena je tada bila dočekana sa neverovatnim oduševljenjem, jer je istu cenu imao i Nintendov hardverski mnogo slabiji 3DS.
Život Playstation Vite na tržištu (premijera u japanu 17. Decembra 2011. godine, na zapadu 22. Februara 2012. godine) nije bio lak. Iako je hardver zaista vrhunski (Quadcore A9 SoC, sa 512MB rama i 128MB specijalno brzog video ram-a, prelep OLED ekran, dva analog stick-a) i svako ko uzme Vitu u ruke ne može poreknuti da je konzola jaka i laka za korišćenje, sotfverska podrška je ono što je falilo. Vita je krenula dosta jako sa naslovima kao što su Uncharted: Golden Abyss, Gravity Rush, Wipeout 2048, tokom sredine 2012. godine sistem je dobijao sve manje i manje podrške. Naslovi kao što Rayman, LittleBigPlanet, Persona 4: Golden i Assassin’s Creed III: Liberation su imali mali uticaj, a razočarenja kao što su Call of Duty: Black Ops: Declassified i Resistance: Burning Skies su samo doprineli mišljenju javnosti da ozbiljnije podrške od strane multiplatform developera (pa i samog Sony-a) neće biti.
Početak promene mišljenja javnosti o Viti je počeo da se razvija tokom prve polovine 2013. Godine sa sve većom i većom podrškom indie developera (Guacamelee, Thomas was Alone, Hotline Miami), inicijativom Crossbuy u kojoj se po istoj ceni dobijaju i PS3 i Vita verzija igre, lavine besplatnih igara unutar PS+ servisa i obećanja Sony-a da će Vita biti savršen dodatak svima onima koji nameravaju da kupe Playstation 4. Naslovi kao što su Dragon’s Crown, Dive Kick i Rayman Legengs su stigli u vreme kada je Sony najavio sniženje cene Vite na 200 dolara/evra, a do kraja godine na Viti će se zaigrati odlični Killzone: Mercenary, Batman: Arkham Origins Blackgate i Tearaway (a sledeće godine i puna verzija igre Borderlands 2).
Da li će Vita uspeti da se otrgne i postane mnogo popularniji sistem ostaje nepoznato. Sony svakako ne želi da odustane od ovog sistema, dajući mu mnogo robusniji Remote Play sistem u kojem će svi vlasnici PS4 konzole moći bez ikakvih problema da na svojoj Viti igraju SVE nextgen igre ako su u dometu kućnog WiFi-a, a čak 23 odlične indie igre koje su nedavno najavljene na ovogodišnjem Gamescom-u (od kojih izdvajamo Assault Android Cactus, Fez, Hotline Miami 2, Rogue Legacy, Minecraft) će sigurno igračima ponuditi dodatni razlog da koriste Vitu svakodnevno.
Budućnost Vite trenutno izgleda svetla, ali nedostatak „udarne“ igre koja će uveriti svetsku javnost da moraju da nabave ovaj sistem će možda obezbediti ili njen pad, ili prebaciti je u sferu „odličnog PS4 saradnika“ koji pušta dosta manjih igara koje se mogu naći i na drugim sistemima. Jedno je sigurno, ko god je pretplatnik PS+ servisa u kojem Sony svakog meseca deli besplatne PS3 i Vita (uskoro i PS4), on nikako ne može biti razočaran u pare koje je uložio u ovu odličnu konzolu.
No Comment